Zašto koristiti vitamin D?

Vitamin D donedavno nije bio osebujno cijenjen vitamin. Nakon otkrića njegove dobrobiti za opće zdravlje čovjeka, provedena su mnoga istraživanja kako bi se zaista dokazala njegova učinkovitost.

Vitamin D se u tijelu stvara uz pomoć sunčevih zraka, a unosimo ga i masnom hranom. No, neke osobe ipak spadaju u rizične skupine kojima se preporučuje njegov dodatni unos.

Na pitanje kakva je uloga vitamina D u organizmu čovjeka i kako nam on može pomoći kod teških i kroničnih bolesti odgovaramo u nastavku.

Značajke vitamina D 

Za razliku od drugih vitamina i minerala, vitamin D se sintetizira u organizmu pomoću sunčevih zraka. Stvara se u koži za vrijeme izloženosti suncu. Zanimljivo je da vitamina D u organizmu ne može biti viška jer tijelo regulira njegovu količinu.

Iako se ubraja u vitamine, vitamin D po svojoj strukturi i obilježjima više nalikuje hormonu nego vitaminu. U organizmu ima značajnu ulogu zbog čega je u posljednjih nekoliko godina često istraživan. 

Jedan od bitnijih zadataka vitamina D u organizmu je omogućavanje apsorpcije kalcija. U nedostatku vitamina D kalcij se ne može adekvatno apsorbirati pa pojedinci obolijevaju od osteoporoze. Istražena je i dokazana njegova djelotvornost i uloga kod malignih oboljenja te autoimunih bolesti (reumatoidni artritis, multipla skleroza, lupus). Vitamin D doprinosi razvoju i mineralizaciji kostiju.

Potrebno je dugo vremena da se nadomjesti nedostatak vitamina D u organizmu. Čak 40% ljudi ima manjak ovog vitamina, naročito u zimskom razdoblju. 

Kome najviše nedostaje vitamina D?

Rizične skupine kojima je utvrđen nedostatak vitamina D su prije svega trudnice i djeca. Tek rođenoj djeci se daje vitamin D u kapima zbog sprječavanja kasnijeg oboljenja kostiju i pojave drugih bolesti.

Osobe koje nisu često izložene suncu mogu imati manjak vitamina D u organizmu. Starije osobe u domovima, raznim institucijama, osobe koje žive u gradovima s puno smoga kao i one koje prečesto koriste zaštitna sredstva za sunčanje imaju veliki rizik od manjka vitamina D u organizmu. 

Sredstva za zaštitu od sunca djelomično smanjuju apsorpciju vitamina D. Naravno, što je veći zaštitni faktor manje se vitamina D stvara u organizmu. Ne treba u potpunosti odbaciti sredstva za zaštitu od UV zraka, ali svakodnevno izlaganje suncu bez zaštitnog sredstva do 15 minuta kada ono nije najjače bit će korisno za sintezu vitamina D.

Osobe s tamnijom puti također imaju otežanu apsorpciju vitamina D pa im se preporučuje unositi ga u obliku dodataka prehrani. Istraživanja su pokazala da primjerice muškarci crne rase imaju najveći postotak oboljenja od raka prostate, za čiji uzrok se smatra i nedostatak vitamina D.

Kod kojih bolesti se vitamin D najviše preporučuje?

U novije vrijeme dokazana je učinkovitost vitamina D u prevenciji i smanjenju rizika od mnogih bolesti. Pojedinci koji boluju od autoimunih i kroničnih bolesti kao što je multipla skleroza, lupus, reumatoidni artritis, dijabetes tipa 1, trebaju dodatne doze ovog vitamina. 

Njegov pojačan unos u slučaju malignih oboljenja poput raka dojke i raka prostate u zadnje vrijeme dobiva na značenju. Pojačan unos vitamina D također se preporučuje osobama s bolestima probavnog sustava (Chronova bolest, celijakija, bolesti gušterače). U njihovom slučaju unos vitamina D potreban je zbog ovisnosti o vitaminu D u procesu apsorpcije hranjivih tvari. Jedna od uloga vitamina D je sprječavanje nastanka osteoporoze te se preporučuje osobama kod kojih se pojavljuje. 

Vjerojatno njegova najveća primjena kao samostalnog dodatka prehrani ili u kombinaciji s mineralom kalcijem je upravo u prevenciji osteoporoze i održavanje kostiju zdravim. 

Vitamin D se također preporučuje svim osobama koje imaju slab imunitet i kronične bolesti. Finska istraživanja su pokazala da djeca koja su uzimala vitamin D imaju za čak 90% manji rizik od nastanka dijabetesa od onih koja ga nisu uzimala.

Koji su najbolji izvori vitamina D3?

Vitamin D se najbolje sintetizira u organizmu pomoću sunčevih zraka. U zimskom razdoblju to je malo slabije no ljeti, pa se preporučuju dodatni unosi vitamina D.

Postoji ograničeni broj namirnica kojima se vitamin D može unijeti u organizam. On je topiv u mastima pa je masnija hrana odličan izbor za povećanje njegove koncentracije u tijelu. 

Najboljim izvorom vitamina D smatraju se riba, riblje ulje (ulje bakalara), losos, tuna i sardine. U pravilu, sva masnija riba bogata je vitaminom D. Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, gljive i pileća jetrica su također dobri izvori vitamina D.

Osobe koje su intolerantne na laktozu, alergične na ribe ili jednostavno izbjegavaju te grupe namirnica mogu imati niske razine vitamina D u organizmu, no to mogu nadoknaditi dodacima prehrani.

Koja je dnevna doza vitamina D?

Američke i europske smjernice za dnevni unos vitamina D razlikuju se. U američkim smjernicama ta količina je mnogo veća od onih u europskim. No, u posljednje se vrijeme količina dnevnog unosa vitamina D u europskim smjernicama značajno povećava, i to zbog mnogih dokazanih pozitivnih učinaka vitamina D na zdravlje čovjeka.

Prema europskim standardima dnevna količina vitamina D za dojenčad je 400 i.j. (internacionalnih jedinica), a za odrasle 2000 i.j..  Taj se broj postepeno povećava, s obzirom na faktore rizika kojima je osoba izložena ili postojećim bolestima od kojih pati.
Osobama u rizičnim skupinama dnevna doza iznosi od 1500 do 2000 i.j. vitamina D. No, i tu je potreban oprez pa vremensko razdoblje pojačanog unosa vitamina D treba ograničiti na 6 tjedana.

Kako znati da nam nedostaje vitamina D u organizmu? Koncentracija vitamina D određuje se iz uzroka krvi. Nekada se taj status određivao samo kod osoba koje su imale veliki rizik od osteoporoze, a danas sve češće zbog otkrivene dobrobiti ovog vitamina za organizam. 

Za određivanje nedostatka vitamina D u organizmu uzima se samo jednu srednju vrijednost. Tako osobe koje imaju koncentraciju vitamina D u krvi ispod 75 nmol/L imaju manjak odnosno deficit tog vitamina. 

Najbolji dodaci prehrani s vitaminom D

Svakodnevni boravak na suncu osigurat će dovoljan unos vitamina D za zdrave osobe. Za one koji imaju povećan rizik od nastanka bolesti ili već boluju, vitamin D se preporučuje u obliku dodataka prehrani. Isto vrijedi za osobe koje su slabo ili gotovo nikako izložene suncu te kod kojih postoji bilo koji oblik ometanja sintetiziranja vitamina D u tijelu.

Solgar Vitamin D je dodatak prehrani za nadomjestak ovog važnog vitamina dobiven iz ulja jetre ribe, a sadrži optimalnu dozu od 400 i.j. koju osigurava samo jedna kapsula dnevno.

Za djecu i dojenčad preporučujemo Salvit Omega 3 + vitamin D u obliku kapi. Ove kapi namijenjene su djeci od 12 mjeseci starosti, a preporučuju se za normalan rast i razvoj. Doza od 0.5 ml dnevno neovisno o obroku dovoljna je da zadovolji dnevne potrebe djece za vitaminom D. 

Babytol D3+K1 su twist-off kapsule namijenjene djeci, a sadrže preporučenu dnevnu dozu vitamina D i K potrebnih za zdravi razvoj djeteta.

Vitamin D je potreban kako bi se kalcij što bolje iskoristio u organizmu. Neophodan je za očuvanje kostiju zdravim kao i za prevenciju osteoporoze koja najviše pogađa žene. Za zdravlje kostiju uvijek birajte dodatke prehrani koji uz kalcij sadrže vitamin D3. Najbolji oblik kalcija je citrat, a možete ga naći u Solgar Kalcij citrat + vitamin D 3 tabletama. Natural Wealth K2D3 ili Herbiko K2D3 također su dobri dodaci prehrani za zdravlje kostiju.

TwinLab Kalcij + vitamin D3 je visokokvalitetni dodatak prehrani koji doprinosi izgradnji i zdravlju kostiju. Potražite i TwinLab kombinaciju magnezija, kalcija i vitamina D3 u tekućem obliku koji je idealan za one koji ne mogu gutati tablete. 

Antioksidanti pojačavaju stvaranje vitamina D u tijelu. Astaksantin i beta karoten se najčešće koriste za zaštitu kože i organizma od slobodnih radikala, a pojačavaju apsorpciju vitamina D.

Pronađite svoj vitamin D